SPELEOLOŠKi objekti

01.

Jame

Skrivene dubine Dinare

Jame su prirodne podzemne šupljine koje se otvaraju prema površini najčešće kao uski, okomiti ili jako nagnuti otvori u tlu. One su karakteristične za kraške predjele, poput Dinare, gdje se oblikuju tijekom tisućljetnog procesa otapanja vapnenačkih stijena djelovanjem podzemnih voda.

Za razliku od špilja, koje se većinom pružaju vodoravno, jame vode duboko u unutrašnjost Zemlje te često završavaju u podzemnim dvoranama ili jezerima.

02.

Značaj speleoloških jama

Otkrijte važnost speleoloških pećina za prirodu, znanost i turizam.

Znanstveni – pružaju uvid u geološku prošlost, klimu i evoluciju.

Biološki – u njima žive rijetke i endemske vrste (npr. čovječja ribica).

Ekološki – važan dio podzemnih vodonosnika (akvifera).

Kulturni i povijesni – često su bile skloništa i mjesta boravka ljudi u prapovijesti.

Turistički – mnoge pećine su uređene za posjetitelje (npr. Postojnska jama, Cerovačke špilje).

03.

Jama Nevidna voda

Najdublji poznati speleološki objekt u Bosni i Hercegovini – tajanstveni svijet ispod Dinare.

Pećina Nevidna voda smještena je u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na planini Dinari, oko 2 kilometra unutar granice s Bosnom i Hercegovinom, iznad sela Odžak.

S dubinom od 653 metra, to je najdublje istražena jama na dinarskom masivu i najdublja jama u Bosni i Hercegovini.

04.

Mračna pećina

Tajanstveni podzemni prolaz u stijenama Dinare – prirodni fenomen u srcu kraškog krajolika.

Mračna pećina skriva se visoko u stijenama Dinare, iznad Livna – urezana u stijenu poput tajnih vrata u podzemni svijet. Njezin ulaz, uzak i gotovo neprimjetan, odaje tek tračak onoga što se krije unutra: labirint tamnih prolaza, tišine i vlažnog zraka koji najavljuje prisutnost nepoznatog.

Prema predaji starosjedilaca, pećina je stoljećima nosila glas kao mjesto u koje „ulaziš s glasom, a izlaziš u tišini“. Vjerovalo se da čuva duhove planine i da su u njoj nekada nestajali pastiri koji bi zalutali u magli.

Danas znamo da je riječ o prirodnom speleološkom fenomenu, ali osjećaj strahopoštovanja ostaje isti. Istražena je tek djelomično, a zbog svoje nepristupačnosti i nedostatka prirodnog svjetla, izaziva i fascinaciju i oprez.

Mračna pećina nije uređena za turističke posjete, ali za iskusne speleologe i istraživače prirode predstavlja neotkriveni dragulj – mjesto gdje avantura počinje već s prvim korakom u tamu.

05.

Čavkina jama

Speleološki biser Dinare u srcu divljine kod Livna

Čavkina jama je speleološki objekt smješten na planini Dinari, poznat po neobičnoj kombinaciji geoloških i ornitoloških osobitosti. Ime duguje žutokljunim galicama – planinskim pticama koje su ovu jamu odabrale za svoje sigurno i mirno stanište.

Speleološko društvo “Mijatovi dvori” iz Tomislavgrada provelo je istraživanja ove jame. Stariji članovi društva istraživali su Vilenjaču još 2006. i 2015. godine, no nedostajali su katastarski podaci, speleološki nacrt i biospeleološka istraživanja. Nedavna istraživanja otkrila su prisutnost kornjaša (Coleoptera Haplotropidius) i stonoga (Brachydesmus), što ukazuje na bogat biospeleološki život.

Tijekom istraživanja, u jami su pronađena minsko-eksplozivna sredstva, uključujući razne vrste ručnih granata. Posjetiteljima se savjetuje oprez i preporučuje se da ne ulaze u jamu bez odgovarajuće stručne pratnje i opreme.

06.

Jama Vilenjača

Speleološki dragulj Livanjskog kraja

Jama Vilenjača započinje ulaznom vertikalom dubine 15 metara, nakon čega se kanali pružaju prema istoku pod prosječnim nagibom od 40°, završavajući u manjoj dvorani bogatoj sigama poput stalaktita, stalagmita, stupova i spiljskih zavjesa. Prema svom postanku, jama je prvotno bila kaverna čiji se strop urušio vanjskim utjecajima, formirajući današnji jamski ulaz.